Srbija ima za cilj 50% udela obnovljivih izvora energije do 2040
Srbija planira da izgradi solarne elektrane, vetroparkove, pumpne hidroelektrane, ali i gasne elektrane, baterije za skladištenje energije i vodonične objekte, kako bi sprovela energetsku tranziciju. Termoelektrane na ugalj biće zatvorene do 2050. godine, ali ne pre nego što bude dovoljno zelenih energetskih kapaciteta da ih zameni. Planom je predviđena izgradnja novih elektrana na državnom zemljištu, kao i osnivanje kompanije Zelena energija Srbije, navodi se u dokumentu koji je objavilo Ministarstvo rudarstva i energetike.

U dokumentu pod nazivom Energetska bezbednost Srbije navedena su kratkoročna i dugoročna rešenja za sve segmente energetskog sektora, usmerena na postizanje strateških ciljeva kao što su energetska bezbednost, sigurnost snabdevanja, energetska efikasnost zgrada. Srbija vidi energetsku tranziciju i zeleni razvoj kao novu industrijsku revoluciju i novi model rasta, koji bi mogao da dovede do snažnog ekonomskog rasta samo ako bude vođen partnerstvom svih zainteresovanih strana, saopštilo je ministarstvo. Dokumentom je postavljen cilj od 49,6 odsto za učešće obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije do 2040. godine, u poređenju sa 26,3 odsto na kraju 2020. Plan je da se postigne klimatska neutralnost i dekarbonizacija privrede do 2050. godine.

Treba povećati udeo države u velikim projektima obnovljivih elektrana
Pored osnivanja kompanije Green Energy of Serbia, koja će izgraditi nove zelene elektrane za postizanje energetske bezbednosti, planirani kratkoročni koraci uključuju modernizaciju prenosne i distributivne mreže. Ministarstvo predlaže povećanje udela države u velikim projektima obnovljive energije i „rezervisanje“ prostora za ove kapacitete s obzirom na ograničene prirodne, prostorne i prenosne resurse.
Vlada očekuje 100% vlasništvo ili većinski udeo u novim elektranama, ali pronalaženje strateških partnera je takođe opcija.
Dugoročno, ministarstvo veruje da je pravi put napred izgradnja obnovljivih elektrana, hidroelektrana sa pumpama, baterija za skladištenje energije, kao i elektrana na gas kao prelaznog rešenja. Cilj vlade je da ima 100% ili većinsko vlasništvo u novim objektima, ali pronalaženje strateških partnera je takođe opcija.
Veoma važan deo dugoročnog rešenja je popularizacija proizvodnje električne energije za sopstvenu potrošnju i ugradnja solarnih panela u domaćinstvima i industriji. Procenjuje se da bi solarni paneli mogli da se montiraju na 600 kvadratnih kilometara krovova, navodi se u dokumentu.
Nakon izgradnje dovoljnih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, trebalo bi da počne gašenje zastarelih termoelektrana na ugalj.
Postepeno izbacivanje uglja treba da bude postignuto do 2050
Ministarstvo predlaže izradu detaljnog vremenskog okvira za postupno izbacivanje uglja, sa planom da nekoliko jedinica ostane u funkciji za istraživanje alternativnih goriva, uključujući biomasu i vodonik.
Trebalo bi da se izradi plan za prelazak termoelektrane na ugalj Morava u inovacioni centar. Napominjemo da je u decembru 2021. godine Državna elektroprivreda Srbije pokrenula postupak prevođenja na prirodni gas.
Takođe, potrebno je utvrditi dinamiku postepenog svođenja rada termoelektrana na ugalj na minimalni kapacitet ili njihovog stavljanja u hladnu rezervu, odnosno gašenja do 2050. godine, navodi se u dokumentu. U ministarstvu smatraju da dok se ne postigne potpuna dekarbonizacija i povlačenje uglja, rad termoelektrana na ugalj ima smisla samo ako se koristi ugalj potrebnog kvaliteta.

Izvor: balkangreenenergynews.com

